Svaka laz sa jastuka plamti kao istina
bozanstven dar je njenih usana
jer taj zavodljivi je glas tiha utjeha i spas
u mojim hladnim nocima
I znam da traje predugo ovo stanje suludo
sve dok traje dobro je
sad u njenim kretnjama
citam razloge svih mojih pitanja
Ja ipak ne zalim jer znam
s novim danom postajem slobodan
Hajde reci mi sto uciniti
kada blijedi sjaj i zelja nestaje
priznaj mi sto jos osjecas
dodirni me, ja znat cu sve sto zelis
jer svaka laz je suvisna
kada zore su nijeme i plamen gasi se
Njeno tijelo toplo je, zna da mami uzdahe
samo je osmijeh odaje, al' ne zna kako ljubiti
pravu rijec odabrati nikad nece saznati